Komentari

RADUKIĆ: Mnogi na terenu još ne shvataju šta je posao Glavne službe za reviziju

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS ispunjava svoje obaveze, ali mnogi na terenu još ne shvataju šta je naš posao, naglasio je za “Glas Srpske” glavni republički revizor Jovo Radukić.

Revizori svake godine, u svojim izvještajima nakon analize poslovnih knjiga i discipline u javnom sektoru, daju stotine preporuka čijim bi sprovođenjem situacija bila popravljena. Posljednji podaci, iz septembra 2019, pokazuju da je nešto više od 78 odsto datih i provjerenih preporuka sprovedeno ili djelimično sprovedeno, dok petina ili 20 odsto njih još nije realizovano.

– Preporuke koje nisu bile sprovodive odnose se na preporuke nakon kojih je došlo do promjene okolnosti koje revizorima nisu bile poznate u momentu davanja, kao što je na primjer slučaj kod jednog javnog preduzeća nad kojim je u 2017. godini pokrenut stečaj, tako da se ne može očekivati da preporuke date u reviziji za 2015. godinu budu sprovedene – rekao je Radukić.

Glavna služba za reviziju, kazao je, nema dovoljno raspoloživih kapaciteta da u revizorskom ciklusu koji slijedi godini u kojoj je vršena finansijska revizija provjeri status svih preporuka, što predstavlja poseban problem u vezi sa preporukama koje idu na adrese gdje se revizija sprovodi neredovno. Na toj listi su javna preduzeća, jedinice lokalne samouprave i drugi. Osim povremeno izraženog problema u nedostatku kapaciteta, problem sa kojim se susreću revizori na terenu, i Služba institucionalno posmatrano, kako kaže, jeste nerazumijevanje njihove uloge i mandata.

– Nerazumijevanje je ponekad prisutno kod samih subjekata revizije, ali češće kod institucija i lica koji bi trebalo da budu korisnici revizorskih izvještaja. Od revizije se očekuje da sprovodi istrage i utvrđuje kriminalne radnje, što nije ni zakonski mandat ni uloga. Suočavamo se sa pogrešnim interpretacijama mišljenja, zaključaka i preporuka, bez uvažavanja činjenica na šta se konkretna revizija odnosi, na koji period, koji je mandat, uloga i svrha revizije, ko su korisnici revizorskih izvještaja. Na taj način se, ponekad, odgovornost sa lica u revidiranom subjektu prividno prenosi na revizore, što nije adekvatno ni svrsishodno. Neosnovani i neargumentovani “napadi” na revizore pojedinačno ili na instituciju se tako pretvaraju u jednostranu komunikaciju usmjerenu ka nekom ko nije u prilici da se “brani”, a jasne i konstruktivne kritike time izostaju – naglasio je Radukić.

U Republici Srpskoj je na snazi Strategija razvoja Glavne službe za reviziju javnog sektora od 2014. do 2020. godine, a iz te institucije poručuju da neće, od strateških ciljeva koji su postavljeni, najvjerovatnije biti ispunjen onaj koji se odnosio na izmjena postojećeg ili usvajanje novog zakona o reviziji.

– Ispunjavanje ostalih ciljeva je izvjesno ili već postignuto. Glavna služba je značajno napredovala, a u planu je donošenje nove strategije razvoja, što je potreba i obaveza da bismo trasirali osnovne ciljeve. Teško je izdvojiti nešto što bi se moglo nazvati kao poseban akcenat jer je misija Glavne službe da stalno izvještava o načinu upravljanja javnim sredstvima, odnosno da li se javnim sredstvima upravlja na regularan, ekonomičan, efikasan i efektivan način. Od te misije ne namjeravamo odstupati ni u narednom periodu, tako da je jačanje naših kapaciteta tek sredstvo za ispunjavanje te uloge – istakao je Radukić.

Osim jačanja i povećanja kadrovskih, prostornih, materijalno-tehničkih i finansijskih kapaciteta, cilj je i osavremenjivanje samog procesa revizije primjenom specijalizovanih softvera koji omogućavaju brži i pouzdaniji rad. Time bi se, pojasnio je glavni revizor, smanjila potreba za fizičkim prikupljanjem dokumentacije, a povećala mogućnost primjene neophodnih analitičkih alata.

Plan

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske objavila je plan rada za ovu godinu koji obuhvata, uz redovne, šest revizija učinka. To su funkcionisanje sistema zaštite životne sredine i protivgradne zaštite u RS, efikasnost i transparentnost procesa planiranja i izvještavanja u javnim preduzećima, upravljanje izgradnjom, održavanjem i troškovima javne rasvjete, te uspostavljanje poslovnih zona i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem putem zakupa. Uz to, cilj su i tri naknadna pregleda sprovođenja preporuka iz izvještaja revizije učinka u ranijem periodu.

Izvor: banjaluka.net